Hrvatska odbila nagodbu, slovensko jamstvo upitno, Cimosu prijeti stečaj
Za uspješni dovršetak privatizacije Cimosa ispunjeni su svi uvjeti osim jednog, onog ključnog. Riječ je o vansudskoj nagodbi s hrvatskom Agencijom za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), koja je tužila Cimos te od njega traži 57 milijuna eura, piše ljubljanski Dnevnik. Prema neslužbenim informacijama tog lista, Hrvatske je odbila dvije ponude za nagodbom.
U prvoj su potencijalni talijanski kupci iz tvrtke Palladio Finanziaria hrvatskoj agenciji, neovisno od ishoda tužbe, nudili trenutnu isplatu 3,2 milijuna eura. U drugoj su pak Talijani Hrvatima nudili da 40-postotno vlasništvo hrvatskog dijela Cimosa, što im je prije dosta godina obećavao i nekadašnji dugogodišnji predsjednik uprave koparskog Cimosa Franc Krašovec. Osim toga, Talijani su bili spremni hrvatskom dijelu Cimosa i dalje osiguravati narudžbe, a plaće radnika ne smanjivati, dok bi kroz neko vrijeme preuzeli 40-postotni vlasnički udio.
Uvaže li se i posredni učinci, kao što su razna davanja i zarada hrvatskih dobavljača Cimosu, druga bi ponuda hrvatskom gospodarstvu nosila ukupnu korist od oko 45 milijuna eura. Rok za njeno prihvaćanje istekao je u prosincu, no Hrvati je nisu prihvatili, piše Dnevnik.
Stoga je očito da je jedina mogućnost da Slovenija uvjetno jamči za isplatu odštete u slučaju da hrvatski sud odluči u korist DAB-a. Kako je Dnevnik neslužbeno doznao, i hrvatska i slovenska strana su o sporu pribavili pravna mišljenja, koja su potpuno suprotna. Dok su Hrvati uvjereni da imaju dovoljno mogućnosti pobijediti u sporu, u Cimosu misle drukčije. Dobar poznavatelj prilika, koji je htio ostati neimenovan, pojasnio je da obje strane imaju opravdane argumente.
Na pitanje, hoće li Slovenija holdingu Palladio Finanziaria jamčiti za isplatu obveza u slučaju da Cimos u Hrvatskoj izgubi spor, u slovenskoj Državnoj agenciji za upravljanjem potraživanjima banaka (DUTB) i Slovenskom državnom holdingu (SDH) odgovorili su "da su u tijeku sve radnje za ispunjavanje dogovorenih odložnih uvjeta za uspješno dovršenje transakcije". Zbog mogućeg utjecaja na uspješnost prodajnog postupka pojedinačne korake ni u DUTB-u ni u SDH-u nisu željeli komentirati.
Krajni rok, što ga je holding Palladio Finanziaria postavio Sloveniji za potrebna jamstva istječe koncem siječnja. Svaki je tjedan važan jer upravo u to doba proizvođači automobila dijele višegodišnje narudžbe. Ne bude li tih jamstava, i ukoliko se u Hrvatskoj ne predomisle, Palladio Finanziaria namjerava odustati od kupnje Cimosa. To bi značilo da bi tvrtka vrlo teško izbjegla stečaj. No, isto vrijedi i za hrvatski dio Cimosa.
Otkud Hrvatskoj temelj za odštetni zahtjev?
U devedesetim godinama Cimos je u Riječkoj banci digao kredit, a banka je završila u stečaju. Kako je hrvatski DAB jamčio za uloge štediša, preuzeo je i potraživanja propale banke. DAB se potom s bivšim predsjednikom Cimosove uprave Francom Krašovcem dogovorio da će 20 milijuna eura potraživanja pretvoriti u vlasnički udio. Na tom su temelju Hrvati trebali u hrvatskom Cimosu dobiti 40-postotni vlasnički udio, a u idućoj fazi četvrtinu dionica matične tvrtke, odnosno koparskog Cimosa, doznao je neslužbeno Dnevnik.
I dok su Hrvati svoj dio dogovora ispunili, Cimos nije. Umjesto toga, hrvatski je Cimos završio u stečaju. Spor je do 2015. mirovao, a zatim su se Hrvati probudili i od Cimosa tražili isplatu potraživanja, a lani u Hrvatskoj podigli tužbu za odštetu. Međutim, da se ondašnji scenarij o ulasku Hrvatske u vlasništvo Cimosa ostvario, danas u koparskoj tvrtki opet ne bi imala vlasnički udio. Naime, u ovršnom su postupku 2015. godine svi vlasnici razvlašteni, a umjesto njih udjele su dobili DUTB, komercijalne banke u državnom vlasništvu i država, donosi Dnevnik.
