Labin među gradovima s najmanjim rizikom od siromaštva

Siromaštvo je globalni problem današnjice, a prema podacima Eurostata, samo u zemljama EU prošle je godine riziku siromaštva bila izložena gotovo četvrtina populacije, preko 122 milijuna ljudi. Na žalost i za razliku od nekih drugih, pozitivnih trendova u kojima smo najčešće na začelju kolone, kada su u pitanju nezaposlenost i siromaštvo, Hrvatska je u gornjem dijelu EU ljestvice. Četvrti smo u Europi po siromaštvu starijih osoba, imamo jednu od najvećih stopa nezaposlenosti mladih, a po riziku od siromaštva smo osmi, sa stopom od 19.2 posto.

Iako je Hrvatska sa stopom rizika od siromaštva 19,2 u europskom vrhu, neki naši gradovi daleko su bolji od EU zemalja koje imaju najmanji problem sa siromaštvom. Čabar tako bilježi stopu od tek 4,7 posto, Labin 6,7 a Buzet 6,9 posto rizika od siromaštva, piše portal gradonacelnik.hr.

Državni zavod za statistiku objavio je naime prije nekoliko mjeseci detaljne rezultate istraživanja siromaštva i socijalne isključenosti. Kombiniranjem Popisa stanovništva iz 2011. godine koji nudi podatke o svim stanovnicima, ali sadrži ograničene podatke o njihovom blagostanju bilo je potrebno kombinirati s istraživanjem koje nudi podatke o dohotku kućanstva. Preko Ankete o dohotku stanovništva (EU-SILC) u kombinaciji s popisom stanovništva, simuliran je dohodak svakog popisanog kućanstva. Korištenjem različitih ekonometrijskih modela, metodom procjene na malom području (small area estimation) dobiveni su po prvi puta za Hrvatsku podaci o siromaštvu na svim razinama tj. za svaku pojedinu županiju, gradove i čak općine.

Za Hrvatsku je procijenjen prag rizika od siromaštva za odraslu osobu u iznosu od 24. 000 kuna godišnje i upravo malo prije spomenutom metodom procjene na malom području, dobivena je stopa rizika od siromaštva 19.2 posto. To znači da otprilike 823. 000 osoba u Hrvatskoj ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva, a najugroženije su osobe starije od 65 godina. Analitičari gradonačelnik.hr-a analizirali su, pak, ove podatke prema dohodavnoj metodi i istražili koji su to gradovi u Hrvatskoj koje su najmanje pogođeni siromaštvom i socijalnom isključenosti. Podaci o siromaštvu, po prvi put analizirani na tako detaljnim razinama, trebali bi poslužiti kao pomoć u donošenju politika smanjenja regionalnih razlika i iskorjenjivanja siromaštva i socijalne isključenosti na području cijele Hrvatske. Ponovimo, brojke koje ćemo prikazati ne prikazuju koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva (izraženo u postocima prema broju stanovnika grada/općine).

Analiza je pokazala da u prosjeku gradovi imaju manju stopu rizika od siromaštva (18.5 posto) u odnosu na općine (27.1 posto). Takav rezultat nije neobičan s obzirom da su gradovi generatori gospodarskog rasta i privlače više investicija koje dovode zapošljavanju i smanjenju siromaštva u odnosu na općine. Izdvojili smo deset gradova čija stopa rizika od siromaštva daleko nadmašuje i najbolje europske prosjeke. Najniže stope, naime, bilježe Češka (10 posto), te Nizozemska, Danska, Slovačka i Finska (12 posto).

Gledajući po dohodovnom kriteriju, pokazalo se tako da je grad koji gotovo i ne osjeća problem siromaštva - Čabar. Gradić sa nešto više od četiri tisuće stanovnika, nedavno proslavljen po najvećem broju djece rođene u izvanbračnim zajednicama u Hrvatskoj, po DZS-ovim podacima ima rizik od siromaštva od tek 4,7 posto.

Demetlika: Protiv siromaštva nizom mjera

U Gradu Labinu zadovoljni su rezultatima istraživanja. 'U usporedbi sa drugim krajevima Hrvatske situacija je solidna, no to nas ne zadovoljava', komentira gradonačelnik Tulio Demetlika. Navodi kako Grad Labin, uz to što je orijentiran na industriju i malo i srednje poduzetništvo, razvija i turizam i poljoprivredu, gdje većina građana ostvaruje dodatne prihode od iznajmljivanja i prodaje autohtonih proizvoda (npr. vino, masline, sir i slično). No, ističe, socijalna osjetljivost jedne sredine i njezina razvijenost prije svega se mjeri po brizi i pomoći koja se pruža onima kojima je pomoć najpotrebnija. 'Grad Labin ima vrlo dinamičan program socijalnih mjera, poticanja cjeloživotnog obrazovanja, stipendiranja učenika i studenata, kao i program uključivanja u zajednicu kako bi se smanjio rizik od siromaštva', ističe gradonačelnik.

"Socijalna osjetljivost jedne sredine i njezina razvijenost prije svega se mjeri po brizi i pomoći koja se pruža onima kojima je pomoć najpotrebnija", kaže Tulio Demetlika. Što se tiče konkretnih mjera, gradonačelnik posebno ističe socijalne mjere namijenjene obiteljima s troje i više djece (naknade za opremu novorođenčadi, sufinanciranje jaslica i vrtića, besplatnih marendi i produženog boravka, školskog pribora i udžbenika), potom jednokratne novčane pomoći siromašnim građanima, naknade za troškove stanovanja, utroška električne energije i vode, odvoza smeća i komunalne naknade...

Nadalje, Demetlika ističe i program jačanja gospodarstva kroz poticaje obrtnicima i poduzetnicima. 'Potiče se samozapošljavanje putem edukacije o otvaranju vlastitih poduzeća, radnji i sl., te informiranjem o potrebama za robama i uslugama na lokalnim tržištima. Prepoznatljiva je poduzetnička zona za male i srednje poduzetnike, poduzetnički inkubator za početnike', navodi gradonačelnik i dodaje kako Grad podupire i Udrugu za zapošljavanje osoba s invaliditetom INPROMO iz Labina. Dodaje i da se, prigodom bodovanja zahtjeva za davanjem u najam stanova u vlasništvu Grada, dodatno se boduje socijalno ugrožena kategorija stanovništva. Grad također daje na korištenje nužni smještaj za beskućnike tj. teže socijalne slučajeve, u prostorijama nekadašnjeg samačkog hotela, ističe Tulio Demetlika.