Istra treba stipendirati kuhare i zidare, previše je ekonomista!
Povećajte broj upisanih i stipendiranih zidara, kuhara, konobara te profesora fizike, kemije, informatike i biologije, a ograničite programe za ekonomiste, pravnike, profesore hrvatskog i talijanskog. Sukus je to istarskog poglavlja dokumenta pod nazivom „Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja“, nedavno objavljenog na stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Naime, na temelju uredbe Vlade o praćenju i predviđanju potreba tržišta rada, HZZ je analizirao kojih zanimanja ima previše, a kojih premalo, s time da je Istarsku županiju podjelio na nekoliko područja. To je ujedno i dobra strana dokumenta, jer je analizirano u kojim istarskim gradovima i općinama nedostaju ili će nedostajati pojedina zanimanja, ali i kojih ima previše. Sve je to onda pretočeno u preporuke za upisne kvote i stipendiranje. Loša je strana što sve skupa nalikuje otkrivanju tople vode, jer je opće poznato da nedostaje prirodnjaka i majstora u građevinarstvu i ugostiteljstvu.
Bilo bi zanimljivije čuti što sa svim onim docentima i doktorima društvenih znanosti koji predaju na sveučilištima, a koji očito neće imati s kime pričati poveća li se primjerice, upisna kvota za biologe i fizičare. Treba li ukinuti filozofski fakultet i ekonomiju u Puli? Ili što učiniti s onima koji će se samo radi stipendije školovati za zanimanja koja ih ne interesiraju, pa ćemo se suočiti s hrpom loših zidara, kuhara i tesara?
Tim se pitanjima HZZ, barem u ovom dokumentu, ne bavi, pa navedimo stoga ono čime se bavi. U Buzetu i Lanišću, zaključuje HZZ, nedostaje (ili će nedostajati) građevinara s diplomom stručnog studija, a ima previše magistara i prvostupnika ekonomije. Za područje Labina i okolice preporučuju povećanje upisne kvote u srednjoj školi ili broja stipendija za konobare, kuhare, zidare, tesare i zavarivače. Fakultetski obrazovanih tamo ne fali. Previše ima prodavača, ekonomista, pravnika te profesora hrvatskog i talijanskog. Slično je i na zapadu Istre, s time da tamo doduše preporučuju povećanje glazbenih pedagoga.
Na Puljštini treba povećati upisne kvote za brodomontere, brodocjevare, fasadere, slastičare i zavarivače, ali i u sveučilišnom segmentu gotovo sve prirodoslovne i tehničke profile zanimanja (računarstvo, elektrotehnika, strojarstvo, brodogradnja, medicina, matematika, geografija, fizika, kemija, informatika). U Umagu i okolici treba povećati stipendiranje nastavnika matematike, fizike, geografije, zatim magistara strojarstva i profesora engleskog. Prevelike su kvote za automehaničare, frizere, kozmetičare i – naravno – prvostupnike ekonomije i magistre prava. Cijeli dokument pročitajte ovdje. (Kristian Stepčić Reisman)
