Osobe s demencijom imat će bolje životne uvjete

Demencija, kronična progresivna bolest mozga koja utječe na više funkcije kao što su pamćenje, razmišljanje, orijentacija, razumijevanje, računske operacije, vještina učenja i sposobnost govora i prosuđivanja, danas predstavlja vrlo ozbiljan medicinski, socijalni i ekonomski problem.

Prepoznavši zajednički problem, Grad Umag, Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest iz Zagreba, umaški Dom za starije i nemoćne osobe, Domovi umirovljenika Izola i Kopar te Nacionalni institut za javno zdravstvo Slovenije, odlučili su dati svoj doprinos promjenama u društvu koje će dovesti do optimizacije usluga za osobe s demencijom, destigmatizacije bolesti i sprječavanja socijalne isključenosti. Na natječaj Programa sudjelovanja Interreg Slovenija–Hrvatska isti su prijavili projekt „Demenca aCROsSlo“, predstavljen na konferenciji za novinare 20. listopada u Zagrebu.

Cilj programa Interreg Slovenija–Hrvatska je omogućiti provedbu projekata koji će dovesti do zdravih, sigurnih i pristupačnih pograničnih područja. Na natječaj je prijavljeno oko 90  projekata, a o kvaliteti i relevantnosti projekta „Demenca aCROsSLO“ govori činjenica da je Odbor za ocjenu projekata, od 26 projekata koji su udovoljili administrativnoj provjeri, odobrio financiranje isključivo njih pet. Projekt „Demenca aCROsSLO“ će trajati osamnaest mjeseci, a njegova ukupna vrijednost iznosi 412 tisuća eura.

Uzrok demencije je nepoznat, za nju nema lijeka. Procjenjuje se da u Hrvatskoj oko 81.000 osoba (1,89% stanovništva), a u Sloveniji 32.000 osoba (1,6% stanovništva) pati od demencije. S obzirom da su obje populacije relativno stare, pretpostavka je da će broj osoba s demencijom i dalje rasti. Istovremeno, razina usluga socijalne skrbi i svijest građana o potrebama osoba s demencijom na području Hrvatske i Slovenije, nisu usklađeni s potrebama oboljelih.

Što duže ostati u vlastitom okruženju

Navedeno uvelike utječe na potrebu za povećanjem usluga skrbi, poboljšanjem njihove kvalitete i dostupnosti. Osim uobičajenog institucionalnog smještaja u domovima za starije i nemoćne, sve više se potiče razvoj usluga u zajednici, kao što su „pomoć u kući“, koji omogućuje pojedincu da čim duže ostaje u vlastitom okruženju. Dok je u Sloveniji „pomoć u kući“ uobičajena praksa, ne može se jednako reći i za Hrvatsku, gdje navedena usluga još uvijek nije ravnomjerno razvijena.

Kako je istaknuto prilikom predstavljanja projekta, pristup rješenu problema osoba s demencijom temelji se na vertikalnoj i horizontalnoj integraciji. Potreba za suradnjom partnerskih organizacija na provedbi ovog, za sada jedinog projekta koji se ozbiljnije bavi problematikom osoba s demecijom, proizlazi iz tradicionalne povezanosti, ali i nedovoljne suradnje na institucionalnoj razini između dvaju država.

S obzirom na činjenicu da su problemi osoba s demencijom na području obje države gotovo jednaki, partneri su u kreiranju projekta postavili osnovne potrebe, a odnose se na ujedinjavanje ponuda socijalnih usluga, utvrđivanje načina prepoznavanja znakova demencije te educiranje javnosti o istima,  osiguravanje preduvjeta za lakše uključivanje oboljelih u društvo te jačanje integracije dionika.

Prema riječima pročelnika Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Umaga Slaviše Šmalca, rješavanje problematike i zadovoljenje potreba osoba starije životne dobi jedan je od strateških prioriteta Grada Umaga.

„Osim samostalne izgradnje Doma za starije i nemoćne osobe, namjera je Grada Umaga pružiti skrb osobama starije životne dobi koji pate od demencije u vlastitom domu, sve do onog trenutka dok njihovo psiho-fizičko stanje ne bude zahtijevalo smještanje u instituciju.“, istaknuo je Šmalc. Trendovi u Svijetu usmjereni su ka sve većoj deinstitucionalizaciji usluga socijalne skrbi, što je u Hrvatskoj, na nacionalnoj razini, podržano.

Pozitivni pomaci zbog lokalne i regionalne samouprave

Međutim, Republika Hrvatska, za razliku od susjedne Slovenije, još uvijek demenciju nije prepoznala kao nacionalni javno zdravstveni problem, odnosno nije sustavno osigurala kako bi se život osoba s demencijom učinio boljim. Pozitivni su pomaci vidljivi tek zahvaljujući pojedinim jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Projekt Demenca aCROsSLO nastao je upravo kako bi pokušao potaknuti rješavanje tog pitanja, a iako su partneri u provedbi projekta većinom usko vezani za pogranično područje u Istri, sudjelovanje ciljne skupine i rezultati provedbe projekta odrazit će se na nacionalnu razinu.

Posebice će tu dimenziju imati izrada smjernica za projektiranje građevina, opreme i okoliša za osobe s demencijom koje će biti namijenjene arhitektima te izrada smjernica ustanovama za obrazovanje odraslih o kompetencijama potrebnima za kvalitetno obavljanje skrbi o osobama s demencijom.

Diana Lekić, direktorica Doma za starije i nemoćne osobe „Atilio Gamboc“ Umag ističe kako je u dosadašnjem dvogodišnjem radu Doma ustanovljeno da stručnom kadru nedostaju specifična znanja i vještine povezane za rad s osobama s demencijom te da će znanja i iskustva koja u tom području imaju aktivisti Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest, biti od presudne važnosti za povećanje kompetencija djelatnika domova, kako umaškog tako i domova u slovenskoj Istri.