IDS s Kataloncima organizira međunarodnu konferenciju o Mediteranu

Ivan Jakovčić, predsjednik IDS-a i zamjenik predsjednika CDC-a Oriol Puyol domaćini su Međunarodne konferenciju pod nazivom „Novi putevi suradnje na Mediteranu“, koja će se održati 23. rujna u Villi Polesini  u Poreču. Konferenciju zajednički organiziraju Convergencia Democratica de Cataluna (CDC) iz Španjolske i Istarski demokratski sabor (IDS), pod pokroviteljstvom Europske liberalne stranke ELDR i uz potporu NDI-a (National democratic institut) i zaklade Friedrich Naumann (FNST).
Među potvrđenim sudionicima nalaze se Mohammed Boudra, supredsjedavajući ARLEM-a (Vijeće regionalnih i lokalnih vlasti); Obe Clucas Flo, predsjednica ALDE grupe u Odboru Regija; Marc Guerrero, potpredsjednik ELDR; Neven Mimica, potpredsjednik Hrvatskog sabora, član Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Euro-mediteranskoj parlamentarnoj skupštini i predsjednik Odbora za europske integracije; Vesna Pusić, predsjednica Nacionalnog odbora za praćenja pregovora s EU; te Davor Gjenero, nezavisni politički analitičar.

Na konferenciji, koja predstavlja važan međunarodni događaj godine, sudjeluju članovi ALDE Grupe iz Europskog parlamenta i Odbora regija, lideri ELDR-a, predstavnici CDC-a, predstavnici NDI-a i FNST-a, lideri IDS-a

Cilj konferencije je raspraviti aktualne procese zemalja Mediteranske unije, te iznijeti predviđanja budućeg razvoja događaja na Mediteranu. Također, konferencija želi pružiti forum za raspravu o kapacitetima i mogućnostima suradnje euro-mediteranskim zemalja te definirati korake u cilju jačanja suradnje među njima.

Podsjetimo, sudjelovanjem na Pariškom sastanku na vrhu za Mediteran, Republika Hrvatska je 13. srpnja 2008. postala sudionicom Unije za Mediteran, prihvativši stečevinu Barcelonskog procesa i sadržaj Pariške deklaracije kojom se osniva Unija za Mediteran.

Unija za Mediteran je multilateralni okvir za suradnju Europske unije i zemalja Mediterana koji se institucionalno nadovezuje na Euro-mediteransko partnerstvo, poznatije pod nazivom Barcelonski proces. Pokrenuto 1995. na Euro-mediteranskoj konferenciji u Barceloni na inicijativu tadašnjih 15 zemalja članica Europske unije i deset zemalja južnog Mediterana, cilj Euro-mediteranskog partnerstva je jačanje suradnje, dijaloga i regionalne integracije na Mediteranu.

Kao ključni dokument Euro-mediteranske konferencije iz 1995., Barcelonska deklaracija se zalaže za stvaranje područja mira, stabilnosti, sigurnosti i zajedničkog blagostanja, kao i potpunog poštivanja demokratskih načela, ljudskih prava i temeljnih sloboda, te promicanja razumijevanja među kulturama i civilizacijama u euro-mediteranskoj regiji.

Na sastanku na vrhu za Mediteran, održanome 13. srpnja 2008. u Parizu, reformom i nadogradnjom postojeće euro-mediteranske arhitekture Barcelonskog procesa stvorena je Unija za Mediteran, partnerstvo kojim su obuhvaćene sve zemlje članice Europske unije, 16 zemalja Mediterana (Turska, Alžir, Tunis, Maroko, Egipat, Jordan, Sirija, Izrael, Palestinska Samouprava, Libanon, Mauritanija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Albanija, Monako), te Europska komisija i Arapska liga. Unija za Mediteran danas broji 43 zemlje.

Osnovne značajke reformiranog Barcelonskog procesa su otvaranje prema svim obalnim zemljama Mediterana pa tako i Jadranu, snaženje političke razine odnosa, veće suvlasništvo nad procesom i suradnja na ravnopravnoj osnovi, te veći vizibilitet kroz krupne regionalne i subregionalne projekte. Jedna od značajnijih novina Unije za Mediteran je rotirajuće su-predsjedništvo s jednim predsjednikom iz EU i jednim koji predstavlja zemlje partnere s Mediterana, te zajedničko Tajništvo sa sjedištem u Barceloni, koje će biti odgovorno za identificiranje i promicanje projekata regionalnih, sub-regionalnih i transnacionalnih vrijednosti u okviru različitih sektora.

Pariški sastanak na vrhu utvrdio je i šest prioritetnih projekata: pomorska sigurnost i zaštita na Mediteranu, razvoj autocesta mora i spajanje luka, uklanjanje onečišćenja iz Mediterana, alternativni izvori energije i Mediteranski solarni plan, razvoj malog i srednjeg poduzetništva te visoko obrazovanje i istraživanje. (Roberto Matković)