Ogromne količine morske pjene u Novigradu. Postoji rizik zagađenja

Danas je mnoge iznenadila masovna pojava morske pjene duž zapadne obale Istre, a najatraktivniji prizor zabilježen je u Novigradu, piše Istramet.

Kombinacija jakog vjetra i visokih valova dodatno je pojačala ovaj fenomen, a iako na prvi pogled izgleda neobično, riječ je o prirodnom procesu koji se često događa u morskom ekosustavu.

Morska pjena nastaje kada se organski materijali prisutni u morskoj vodi, poput algi i planktona, raspadaju te oslobađaju tvari koje djeluju kao prirodni surfaktanti.

Te tvari smanjuju površinsku napetost vode, omogućujući stvaranje mjehurića zraka. Pod utjecajem jakih valova i vjetra, mjehurići se gomilaju i formiraju pjenu koja se nakuplja na površini mora i uz obalu.

Ovakva pojava nije rijetka u Istri, osobito tijekom promjenjivih vremenskih uvjeta tijekom ljeta i jeseni, a fenomen može biti potaknut intenzivnim cvjetanjem mora kakvom smo svjedočili tijekom proteklih nekoliko mjeseci.

Morska pjena uglavnom nije opasna i često ukazuje na zdrav morski ekosustav. Ipak, u rijetkim slučajevima njezino prekomjerno nakupljanje može signalizirati zagađenje, osobito ako je popraćeno neobičnim mirisom ili promjenom boje vode — što danas nije bio slučaj.

Jutarnji list pak prenosi da, iako još nema službenog objašnjenja, razlog stvaranja ove pjene, prema Nacionalnoj oceanskoj i atmosferskoj administraciji, mogla bi biti istovremena kombinacija nekoliko faktora - jakih valova zbog vjetra i visokih koncentracija organskog materijala u moru.

S obzirom na nedavno zahlađenje i pojačan vjetar, valovi udaraju u obalu i stvaraju turbulenciju koja zarobljuje zrak u vodi. Stvaraju se mjehurići, koji nisu sami dovoljno stabilni da bi formirali pjenu, ali u tome im pomaže raspadajuća flora i fauna, cvjetanje mikroalgi, bakterije i gljivice.

Krajem lipnja na službenoj stranici Novigrada izvijestili su o prirodnom fenomenu cvjetanja mora u novigradskom akvatoriju, tipičnom za taj dio godine, tijekom kojeg se zajednica fitoplanktona razmnoži u većem broju. Javlja se pri određenim vremenskim uvjetima kao što su promjene temperature mora i većih količina oborina u proljetnom razdoblju, uz povećan unos hranjivih soli dušika i fosfora koji služe kao hrana za fitoplankton.

Velike količine organske materije izbacuju se na obalu kad se veliki cvjetovi algi raspadaju u moru i nakon što ih uzburkavaju valovi, formira se pjena. Istovremeno se tijekom raspadanja planktonskih organizama oslobađaju tenzidi, koji omogućuju stvaranje stabilne pjene jer oblažu mjehuriće zraka i stabiliziraju ih, sprječavajući da odmah puknu i djelujući kao “ljepilo”.

Prisutnost pjene sama po sebi ne predstavlja rizik, ali može sadržavati zagađivače i opasne tvari koje su već prisutne u morskoj vodi - poput ugljikovodika, sintetičkih površinski aktivnih tvari, pesticida ili otrovnih algi.